DHA je posebno važan jer čini veliki dio moždanog tkiva i utječe na ponašanje i strukturu živčanih stanica. Najviše razine ovih kiselina nalaze se u masnoj ribi. Studije su pokazale da ljudi koji jedu ribu barem jednom tjedno imaju bolje pamćenje, sporiji kognitivni pad i manju vjerojatnost razvoja demencije s godinama. Neki od najkorisnijih izbora uključuju: Losos je bogat DHA i EPA, ali mu nedostaje vitamina D. Skuša je bogata omega-3 masnim kiselinama i vitaminom B12, ali nema drugu nutritivnu vrijednost.
Tuna – izvrstan je izvor proteina i omega-3 masnih kiselina, posebno kada je svježa. Haringa se začinjava raznim začinima i lako se jede te sadrži puno hranjivih masti. Osim blagotvornih učinaka na mozak, omega-3 masne kiseline imaju zaštitni učinak na srce, smanjuju upalu u tijelu, pomažu u regulaciji triglicerida i smanjuju rizik od nekih kroničnih bolesti, poput artritisa. Kako omega-3 pomažu u zaštiti mozga?
Redovita konzumacija omega-3 masnih kiselina može: Održavati zdravlje staničnih membrana – uzrokujući njihovo širenje i funkcioniranje. Povećati komunikaciju između neurona – to će pomoći u poboljšanju prijenosa živčanih signala. Olakšati proizvodnju i funkciju neurotransmitera – oni su ključni za raspoloženje i pamćenje. Povećati protok krvi u mozak – to je ključno za osiguravanje da mozak ima dovoljno kisika i hranjivih tvari. Pomažu u rastu moždanog tkiva, što je posebno važno kod djece i adolescenata. Održavati kognitivne sposobnosti, uključujući pažnju, logičko razmišljanje i brzinu obrade informacija. Smanjiti vjerojatnost anksioznosti i depresije – mijenja način na koji se kontroliraju serotonin i dopamin.
